Stanovi jeftiniji, kupaca manje

10.09.2012. 15:07
Autor: Dnevnik

Iako se ne možemo pohvaliti većim brojem novoizgrađenih kvadrata, na tržištu nekretnina je velika ponuda starijih stanova.

Osim vlasnika stanova, ponudu su povećale banke koje su aktivirale velik broj hipoteka na stanove, kako bi naplatile neka sbvoja potraživanja.

Ako se zna da je pod hipotekom blizu milion stanova u Srbiji, da se kriza svakim danom produbljava i broj aktiviranih hipoteka se povećava, onda je logičan daljnji pad cena stanova, posebno ako se ima na umu izuzetno mala potražnja.

Poznavaoci prilika na tržištu nekretnina kažu da je potražnja najmanja u poslednjih nekoliko godina, zbog čega prognoziraju daljnji pad cena.

U vreme kada građani ne znaju kako da prežive mesec, jer se cene osnovnih živežnih namirnica povećavaju iz dana u dan, kada se zarade pretvaraju u džeparac, kada se svakodnevno proglašavaju viškovi radnika, a novog zapošljavanja kao i da nema, džabe obećanja o novim subvencionisanim stambenim kreditima, komercijalne ne treba ni spominjati, jer retki su podstanari koji bi se usudili kreditno zadužiti na 20 ili 30 godina, a ne znaju kako će prezimiti zimu.

A ima ih na stotine hiljada koji su bez stana, procene govore o pola miliona, plus svi oni mladi koji žive s roditeljima, koji bi se rado odvojili.

Potrebe za stanovima su ogromne, ali mogućnosti za rešavanje stambenih problema gotovo nikakve. Septembarska ponuda stanova za izdavanje pokazala je kako živimo. Ogroman je broj oglasa u kojima se u porodičnom stančiću izdaje soba, ne zato što im ne treba, već da bi ušićarili koji dinarčić i pomogli da se izgura mesec. A istovremeno devojke i momci iseljavaju se iz svojih soba koje se rentiraju, a oni spavaju s babama i dedama.

U Privrednoj komori Srbije procenjuju da će manji stanovi koliko-toliko zadržati postojeće cene, međutim, najviše će padati cene velikih stanova. Sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala Goran Rodić kaže da će mnogi investitori koji su se u vreme krize odlučili na izgradnju morati da smanje cenu kvadrata, jer neće moći da servisiraju kredite.

Cene stanova su već danas manje za oko 30 i više odsto u odnosu na one od pre dve godine. Čak su pale i cene stanova u ekskluzivnim zonama, a padaće još više, jer lokacija više neće biti presudna za formiranje cene. Energetski pasoš koji se uvodi već od kraja ovog meseca biće glavni parametar koji će uticati na formiranje vrednosti nekretnine.

Stanovi su odavno pali ispod 1.000 evra po kvadratu čak i u dosta atraktivnim zonama. U Novom Sadu se može kupiti kvadrat stana za 700 do 800 evra u ne tako udaljenim naseljima (na primer Novo naselje), a tolika je cena i po obodima Beograda. U Krnjači se kvadrat nudi za 850 evra, dok je u drugim gradovima mnogo jeftinije, kažu, kvadrat se nađe za 350 do 500 evra.

U ovakvoj situaciji slabe potražnje gotovo da je svejedno kakva je ponuda novih stanova. A ona je prilično slaba, jer stoji dosta neizgrađenih stanova, s obzirom na to da mnogi investitori nemaju novca da ih završe, a namera države da im pomogne tako što će za nove i stanove u izgradnji (do 80 odsto izgrađenosti) odobravati subvencionisane stambene kredite nije urodila plodom.

U vreme kada građani ne znaju kako da prežive mesec, jer se cene osnovnih živežnih namirnica povećavaju iz dana u dan, kada se zarade pretvaraju u džeparac, kada se svakodnevno proglašavaju viškovi radnika, a novog zapošljavanja kao i da nema, džabe obećanja o novim subvencionisanim stambenim kreditima, komercijalne ne treba ni spominjati, jer retki su podstanari koji bi se usudili kreditno zadužiti na 20 ili 30 godina, a ne znaju kako će prezimiti zimu.